Objavljivanjem knjige Bosanski kuhar: tradicionalno kulinarstvo u BiH Alije Lakišića (Sarajevo: Svjetlost, 1975), prvi put je sistematizirano i predstavljeno javnosti znanje akumulirano iz prethodnih stoljeća u vezi sa bogatim bosanskohercegovačkim gastronomskim naslijeđem.
Dodatnoj afirmaciji ove vrste ljudskog znanja i umijeća doprinijela je publikacija Bosanski kuhar (Sarajevo: „Sejtarija,“ 2007. 336 str.) Lamije Hadžiosmanović. Zahvaljujući ovom izdanju tradicionalno bosansko kulinarstvo je doživjelo međunarodnu promociju dobijanjem internacionalnog priznanja organizacije Gourmand International u Parizu za 2009. godinu.
U objašnjenju povodom dodjele ovog priznanja rečeno je: “Bosanski kuhar = Bosnian cookbook predstavlja izvanrednu prezentaciju magične kombinacije istočnjačke i zapadne kulinarske tradicije. To je knjiga- kuharica visokog kvaliteta koja nudi najbolje recepte Bosanske gastronomije.“
Ova knjiga je izdata 2007.godine u Sarajevu, a autorica ju je posvetila svojoj rahmetli neni Fatimi Hadžismajlović (rođ. Alečković) i majki Esmi. U prvom dijelu knjige, objašnjen je stav bh.tradicije prema hrani i njena pozicija u svekolikoj kulturnoj baštini Bosne i Hercegovine. U ovom dijelu, napravljen je osvrt i na Kur’an i Sunnet – šta oni kažu o hrani i kuhanju. Religijski običaji i kuhinja su neodvojivi segmenti u našoj kulturi, s obzirom da su se raznorazni specijaliteti spravljali za ramazanske iftare, bajrame, mevlude, ašure…
Tradicionalno, za kuhanje i spremanje zijafeta bivale su zadužene nane, majke, a mlade djevojke pred udaju su bivale naročito „na glasu“ ukoliko su bile vične u spremanju jemeka.
Osim toga tu se nalaze i divni opisi starih bosanskih kuća, objašenjenje insttucije „kušanme teferiča“ (teferiči koje su spremali esnafi kada bi šegrt izučio zanat i bivao promaknut u majstora) i „sohbet halvi“ (druženja u kućama i prirodi, koja su često bivala i edukativnog karaktera).
Pored recepata, možda ponajbolji dio ove knjige su praktični savjeti – starinski od neprocjenjive vrijednosti, naprimjer: da bi se meso što prije ispeklo, ispržilo ili iskuhalo, ulijte u njega malo sirćeta.
Posebna pažnja se obratila na arhaične izraze – nipošto nisu izbjegnuti, ali svaki je ponaosob objašnjen, kako direktno ispod recepta tako i na kraju knjige. Ispod recepata su i napomene, od koga je preuzet recept, kada se spravlja takvo jelo, šta da se izbjegava, odnosno preferira tokom pripavljanja tog jela i slično. Napomena ispod recepta za uštipke: Ukoliko je tijesto za uštipke rijetko – upiće dosta masnoće.
S aspekta dizajna, ova knjiga je odlično urađena – čistog, preciznog sizajna, na bijeloj podlozi sa jasno odvojenim segmentima.
Ramazan je prilika da se neka domaća jela barem u ovom mubarek mjesecu nađu na trpezi. Tako, samo u ovim prilikama neke bosanske porodice spremaju ramazansku topu, ramazansku čorbu, ramazanski polagani burek ili ramazansku halvu.
Za ovu nagradu u 2009. apliciralo je više od 8.000 knjiga na 40 jezika iz 136 zemalja svijeta.
Knjigu je izdala izdavačka kuća “Sejtarija”, koja je najviše i zaslužna za visok kvalitet štampe na posebnom papiru.
