Author: refija

GODIŠNJICA SMRTI NEDŽADA IBRIŠIMOVIĆA

Tek je smrt pokazala koliko je Nedžad Ibrišimović bio velik i jedinstven. Možda po njegovoj želji, a možda i ne, pokopan je u haremu sarajevske Ferhadije, u mezarju gdje leže Alija Isaković i Ibrahim Ljubović. Iza sebe je ostavio monumentalno djelo, riznicu jezičkog blaga, a pasionirani ljubitelji književnosti kao Ibrišimovićevu “najbolju” knjigu navode zbirku priča Nakaza i vila. Zato je možda i najbolje da se ovaj tekst završi invokacijom njegovog osebujnog pripovjednog jezika:  bio jednom jedan Nedžad, bio pisac, i bio bolji od svih ostalih. Nedžad Ibrišimović: NE BOJ SE, AMERIKO Ja sam Bošnjak, i gladan i goloruk i goloprs,...

Read More

Bosanski jezik od septembra u slovenačkim osnovnim školama

Predstavnici Ministarstva za obrazovanje, umjetnost i sport Republike Slovenije susreli su se s predstavnicima Bosanskog akademskog društva u Sloveniji (BADS) i razgovarali o mogućnostima za uvođenje bosanskog jezika kao obaveznog izbornog predmeta, odnosno, dopunske nastave, u slovenačke osnovne škole. Sastanak na inicijativu BADS omogućila je Maja Mihelič Debeljak, direktorica Ureda za razvoj i kvalitetu u obrazovanju na ovom ministarstvu. Iako na susretu preliminarne prirode, obostrani entuzijazam i spremnost za traženje rješenja su odmah urodili plodom.   Aleš Ojstršek, vođa Sektora za obrazovanje, te Bronka Straus, zadužena za jezičko obrazovanje u Sektoru, pokazali su svoju naklonost ka ideji koju su...

Read More

“Velikim Bogom se kunemo da robovi biti nećemo!” 30 godina od formiranja Armije RBiH

Najveći sinovi Bosne i Hercegovine, danas obilježavaju svoj dan, Dan Armije Republike Bosne i Hercegovine, 15. april. Osnivanje Armije Republike Bosne i Hercegovine je jedan od najvažnijih događaja u historiji Bosne. To je povijesna prekretnica. Nakon stoljeća služenja tuđinskih carstava i država, pod zastavom od ljiljana stasala je najbolja vojska na svijetu. Samo zahvaljujući njoj danas na kartama svijeta postoji ime Bosne i Hercegovine. Otpor koji su pružili bosanskohercegovački patrioti nešto je poput borbe mahovine na kamenu – svoju energiju crpio je iz golom oku potpuno skrivenih izvora. Pobijediti zakon gravitacije ponekad se činilo mnogo lakšim zadatkom nego zadržati...

Read More

Alija Isaković, velikan bosanskohercegovačke književnosti

Ove godine se navršava 90 godina od rođenja i 25 godina od smrti Alije Isakovića (1932–1997), 50 godina od pojave Isakovićeva “Biserja” (1972), prve antologije bošnjačke književnosti, odnosno 30 godina od Rječnika karakteristične leksike u bosanskome jeziku (1992), prvog savremenog bosanskog rječnika. Alija Isaković rođen je 15. januara 1932. u Bitunji kod Stoca. Osnovnu i srednju školu pohađao je u Bitunji, Stocu, Zagrebu, Crikvenici, Pančevu i Beogradu, a Filozofski fakultet – Odsjek za južnoslavensku književnost i jezik, u Sarajevu. Bio je i geološki tehničar, prospektor urana, TV-scenarist, urednik časopisa „Život“ te urednik edicije „Kulturno naslijeđe BiH“ u sarajevskoj izdavačkoj...

Read More

Ramazan u književnosti

Ulazeći duboko u pore duhovnog života muslimana, ramazan je ušao i pore naše duhovne kulture i jedna je od značajnih tema bošnjačke književnosti. Govoriti o ramazanu u našoj književnosti podrazumijeva i govor o ramazanu samom, jer ramazan naše živote čini bogatijim, življim, smislenijim, manje običnim i svakodnevnim. Zajedništvo u porodici, jer smo u porodici najbliži jedni drugima uz ramazan, zajedništvo s rodbinom, komšijama, prijateljima, zajedništvo u našoj mahali, u našem džematu. I upravo ta dimenzija ramazana možda je uticala na našu književnost tako da književnici, pišući o ramazanu, objašnjavaju Bosnu samu, i Bošnjake u njoj kao ljude koji su...

Read More