redakcija

Bošnjaci: povratak imenu, povratak sebi (U povodu godišnjice Prvog bošnjačkog sabora – Dana Bošnjaka)

Piše: Prof. dr. Sanjin Kodrić, predsjednik BZK „Preporod“ Prvi bošnjački sabor, održan u Sarajevu 27. i 28. septembra 1993. godine, temeljno je važan događaj u historiji Bošnjaka kao naroda. To je dan kad su Bošnjaci, nakon desetljećâ života bez imena, ili života pod tuđim, njima stranim imenima, napokon vratili svoje stvarno, historijsko narodno ime, i sebi i svijetu obznanili se onakvima kakvi su oduvijek bili – kao Bošnjaci. To je, dakle, dan povratka svojem imenu, povratka sebi. Kao i svaki drugi narod, Bošnjaci su uvijek znali ko su, baš kao što su znali i ko nisu, ali nisu uvijek bili u mogućnosti...

Prva bošnjačka pjesnikinja- Umihana Čuvidina

Osamnaesti i devetnaesti vijek je vrijeme u kome žena, posebno muslimanka, nema nikakvu funkciju u društvenom životu. Zatočena je među zidovima, i to je ujedno i ograda od svih zbivanja. Pojava žene-pjesnika u ovakvim uslovima i vremenu ima specifičan značaj. Prva bosanska pjesnikinja muslimanka je Umihana Čuvidina. Rođena je krajem XVIII stoljeća (oko 1795-1870), na Hridu – u jednoj od poznatih sarajevskih mahala. Potiče iz čestite, ali dosta siromašne obitelji Čuvida. Mnogo je više poznata pod pseudonimom „Sevda“. (Ova riječ dolazi od turske riječi sevdah u značenju ljubav.) Zanimljivo je da je ovaj nadimak dobila zbog svoje duboke, snažne...

Reakcija BZK „Preporod“ na odluku o obilježavanju „Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“

Kao bošnjačka kulturna matica, Bošnjačka zajednica kulture „Preporod“ ima obavezu i potrebu oglasiti se povodom odluke vlasti u entitetu Republika srpska o obilježavanju „Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“ kao obaveznog nastavno-odgojnog sadržaja u obrazovnim ustanovama u ovom administrativnom dijelu Bosne i Hercegovine. Smatramo da je riječ o odluci kojom se u obrazovnim ustanovama u entitetu Republika srpska diskriminiraju učenici nesrpske pripadnosti – Bošnjaci, Hrvati i ostali, čime se istovremeno krše ustavi i entiteta Republika srpska i države Bosne i Hercegovine, kao i niz domaćih i međunarodnih pravnih normi koje zabranjuju diskriminaciju po bilo kojoj osnovi, posebno diskriminaciju...

Geteova (Goethe) hidžra

Pjesma “Hidžra” (Hegire) jeste prva pjesma s kojom započinje Johan Volfgang fon Gete (Johann Wolfgang von Goethe) svoj “Zapadno-istočni divan” (West-östlicher Divan). Gete je bio radoznao čovjek i stvarno građanin svijeta. Njegova korespondencija je nevjerovatna. Zna se da je ista pisma dao prepisivati i slao ih na različite adrese mijenjajući samo početak i kraj. Pjesmu Hidžra (Hegire) Gete je napisao koncem 1814. godine. On se odlučio za francuski naziv riječi Hidžra: Hegire, jer je u njegovo vrijeme ovaj naziv bio u čestoj upotrebi. Tako se navodi u općim napomenama na kraju samog Divana za objašnjenje izraza “Hidžra”. U tim...

Knjige o genocidu u BiH

U danima obilježavanja tužne godišnjice genocida počinjenog nad Bošnjacima Srebrenice osvrnut ćemo se na nekoliko pokušaja čestitih i odgovornih ljudi različitih svjetonazora, naroda i rasa, dometa i oblika izražavanja da daju svoj odgovor na nešto teško pojmljivo, na nešto što razara čovjeka u ljudskom biću, na nešto što zaustavlja dah i paralizira um. Izvor Preporod, autor Mirzet Hamzić Prilozi za najtužniju biblioteku: Knjige o Srebrenici Rani naučni pokušaj da se svijetu približi najteže stratište poslije 2. svjetskog rata imali su Holanđanin koji predaje na Kings Collegu u Londonu Jan Willem Honig i Norbert Both; zaposlen na Sheffield univerzitetu kroz djelo Srebrenica:...

Author: redakcija

Bošnjaci: povratak imenu, povratak sebi (U povodu godišnjice Prvog bošnjačkog sabora – Dana Bošnjaka)

Prva bošnjačka pjesnikinja- Umihana Čuvidina

Reakcija BZK „Preporod“ na odluku o obilježavanju „Dana srpskog jedinstva, slobode i nacionalne zastave“

Geteova (Goethe) hidžra

Knjige o genocidu u BiH

Najnovije vijesti

Partneri