Author: Refija Gagula

Grupa mladih bošnjačkih intelektualaca, među kojima su bili Safvet-beg Bašagić, Salih Aličehić, Edhem Mulabdić, Hajdar Fazlagić, Ahmed Šćeta, Riza-beg Kapetanović, Sejdali-beg Filipović, Hamdi-beg Mutevelić i drugi, u zimu 1901/1902. godine, potpuno svjesni važnosti obrazovanja za jedan narod, odlučilo je osnovati društvo koje će pomagati siromašne Bošnjake, đake u osnovnim i srednjim školama. Osnivačka skupština Društva “Gajret” na Bentbaši održala se 20. februara 1903. godine, a za prvog je predsjednika izabran dr. Safvet-beg Bašagić                                          Godišnjak “Gajreta” iz 1906. godine Strana 61. i 62. Već u procesu osnivanja prvog kulturno – prosvjetnog društva kod Bošnjaka „Gajreta“, Visoko je imalo svoje predstavnike. Prvi utemeljitelji i povjerenici Gajreta iz Visokog bili su: Hasan-beg Zečević, Salih-beg Aliefendić, Hašim-beg Moštro, Mahnmud-beg Hrasnica, Marzell Zoltan, Muhamed ef. Alić, Josip Banić, Vehbija Džonlagić, Hamdija Hadžiahmetagić, Mehedaga Hadžinumanagić, Rašid Hadžiomerović, Huseijn ef. Kadić, Pašo Mataradžija, Hilmi-beg Zečević, Alija Alagić, Hasan-beg Alajbegović, Hasan ef. Mehemdagić, učitelj Sabri ef.Limić, Ibrahim Begić, Mulaga Čehajić, Mehmed Cobo, Mujo Frtuna, Sulejman Heganović i Ismet Salihbegović. Zbog političke zloupotrebe “Gajreta”, bez mogućnosti značajnijeg utjecaja na njegovu orijentaciju, rukovodstvo Jugoslavenske muslimanske organizacije je 1922./1923. odlučilo osnovati novo kulturno-prosvjetno društvo pod nazivom “Narodna uzdanica”. Bilo je to prvo društvo Bošnjaka koje je imalo domaći, a ne arapski naziv. Visoko je imalo svoje predstavnike i u Narodnoj...