Koliko god nam je bitno da uljepšamo svoje tijelo i svoj duh osvježimo, toliko je bitno da čuvamo prirodu. Ponekad se činim mnogim i nisam svjesnim da naša ljepota ovisi o zdravoj okolini, koja opet ovisi o nama i sve to pomalo liči na začarani krug.

Naučno je dokazano da bi čovječanstvo opstalo još samo četiti godine kada bi pčele izumrle. Čovjek se teško doziva. Umišljen je da je svemoguć i da se novcem može kupiti sve. Nadam se da nećemo biti žrtve zabluda i bahatosti neodgovornih pojedinaca.

Na današnji dan 4. januara 2006. godine na ahiretu je preselio Nijaz Abadžić, čuveni ekolog, pčelar i novinar.

Nijaz Abadžić rođen je 15. marta 1935. godine u selu Palanka blizu Brčkog. Diplomirao je na odsijeku za jezik i književnost u Višoj pedagoškoj školi u Tuzli.

Škola za pčelare završila je još u ranoj mladosti na roditeljskom pčelinjaku u Vinodolu u Hrvatskoj. Cijeli svoj život posvetio je pčelarstvu pišući kao novinar članke i knjige o životu pčela od 1973. godine bavi se ekološkim novinarstvom.

U toku svoje uspješne karijere prisustvovao je svim kongresima Međunarodnog saveza pčelara Apimondije kao jedini novinar iz bivše Jugoslavije. Stekao je bezbroj poznanika i prijatelja širom svijeta. Najznačajniji svjetski stručnjak za profesora pčelarstva Nauma Petrovića Jojriša bio je njegov kućni prijatelj. Doktor Jojriš mu je slao literaturu o najznačajnijim dometima u pčelarstvu, isto tako dovolio je njegovo korisničko ime Krilati farmaceuti. Redovno su se dopisivali. U jednom od posljednjih pisama doktor ga je nazvao svojim budućim nasljednikom za pčelarstvo.

Desetog septembra 1994. godine, sa grupom istomišljenika i entuzijasta, Nijaz Abadžić osnovao je FONDEKO – Fondaciju za podsticanje održivog razvoja i kvaliteta života, takođe je bio inicijator i pokretač Naučno-popularne revije o prirodi, čoveku i ekologiji FONDEKO SVIJET, čiji je glavni glavni i odgovorni urednik od prvog broja 1 – proljeće, od 05. juna 1997. godine do broja 19 – jesen, 2005.) godine.

Nijaz Abadžić je napisao i objavio:  Pčele i voćarstvo, Tajne pčelinjeg meda, Budućnost pčelarstva je u rukama medicinara, Apoteka u čašima meda, Alergija prema pčelinom djecu, Medena terapija primarijusa Mičića, Oprašivačka uloga pčela pod lupom naučnika, Pčele i zdravlje, Čovjek one što jede, Pčele i zdravlje, Medena apoteka, Doba ekologije

                                 

Nedjeljama smo pratili njegove serije sa uživanjem:

– Zelena ponorama – 100 emisija, koju je dalje nastavio voditi. Senad Molohodžić, farmaceutski proizvodi Krilati, koji je predstavljen na sedam jezika, a TV emisija je u šest epizoda. Godine 1976. nagrađena je zlatnom medaljom Svjetskog saveza pčelara
Apimondia, Živjeti s prirodom, Malo dobrog – malo lijepog od decembra 1992. godine i U susret budućnosti od juna 1994. godine.

Ne treba zaboraviti ni pojedinačne TV emisije:

Invazija hemikalija, Istina o nikotinu, Prijatelji zdravlja, Priče sa planine, Putevi saznanja, Njeno veličanstvo – Voda, Ovaj dio svijeta itd.

Od domaćih nagrada su:

 27. julska nagrada, kao najveće priznanje državama Bosne i Hercegovine, Šestoaprilska nagrada, kao najveće priznanje grada Sarajeva, nagrada „Veselin Masleša“, kao najveće priznanje Saveza novinara Jugoslavije, Orden rada sa zlatnim vijencem: Orden zasluga za narod za srebrno zvijezdo, Zlatna plaketa Saveza za zaštitu životne sredine, Povelja humanista, Zlatna značka zaslužnog člana Radio-televizije Bosne i Hercegovine i dr.

Veliki ljudi uvijek odlaze isuviše rano. Pitam se koliko možemo učiniti da se njihova djela ne zaborave. Možemo mnogo. Da čuvamo prirodu onako kako nas je učio Nijaz Abadžić. Da u školi izučavaju njegove knjige i da se na tv ekranima repriziraju njegove emisije u nedogledom. One nisu šund niti su sapunice, one su mala škola života u prirodi i sa prirodom.

Autor: Sadžida Dedić