Svjetski dan pozorišta obilježavaju pozorišne kuće širom planete različitim programima, kao i čitanjem tradicionalne međunarodne poruke uoči izvođenja predstava. Međunarodnu poruku, na poziv Međunarodnog pozorišnog instituta (ITI), piše pozorišna ličnost svjetskog ugleda. Autorica ovogodišnje poruke je Helen Mirren, pozorišna, televizijska i filmska glumica iz Ujedinjenog Kraljevstva, koja je ovoga puta, povodom krize izazvane pandemijom koronavirusa, uputila i poseban poziv roditeljima da kreativno iskoriste vrijeme izolacije sa djecom, a sve zajedno pozvala je na saosjećajnost i empatiju. Njena poruka glasi:

„Proteklo je razdoblje bilo iznimno teško za izvedbe uživo, a mnogi su se umjetnici, tehničari i pozorišni saradnici našli na kušnjama u profesiji koja je ionako ispunjena nesigurnošću. Možda im je upravo ta uvijek prisutna nesigurnost omogućila da lakše prežive ovu pandemiju oslonivši se na svoju hrabrost i dosjetljivost. Njihova je mašta u ovim novim okolnostima već pronašla nove domišljate, zabavne i dirljive načine komunikacije, dijelom, naravno, zahvaljujući i internetu. Ljudska bića jedna drugima pričaju priče otkad su se pojavila na ovom planetu. Ta će prekrasna kultura pozorišta opstati dok god budemo živi. Kreativni nagoni pisaca, dizajnera, plesača, pjevača, glumaca, muzičara i režisera nikad neće biti ugušeni, a u bliskoj budućnosti opet će procvati, ispunjeni novom energijom i novim razumijevanjem svijeta koji svi zajedno dijelimo. Jedva čekam!“.Dok se zajedno upuštamo u „nepoznatu budućnost“, molimo sve one kojima je stalo da djeca i mladi imaju pristup nevjerovatno maštovitom bogatstvu koje im umjetnost može donijeti, da nastave tražiti nove načine za pozorište i za mogućnost ponovnih susreta mlade publike. Jedno je sigurno, pozorište je potrebnije više nego ikad. U pozorištu se ponovo povezujemo, stvarajući prostor za isceljenje. Iznova zamišljamo, povlačimo crte i pružamo otpor. Sjećamo se i obnavljamo svoju osnovnu ljudskost. A umjetnik u svakome od nas čini to mogućim.”

O TEATRU U VISOKOM

Kao relevantna kulturno-umjetnička institucija pozorište u Visokom djeluje od 1952. godine i u svojih prvih pet godina rada, rediteljski predvođeno Zaimom Muzaferijom, pripremilo je 25 premijera, odigralo blizu 100 repriza pred oko 30.000 gledalaca Visokog i okolnih mjesta.

Šezdesetih godina prošlog vijeka dolazi do smjene generacija, ali i do promjene društvenog odnosa prema pozorištu koje krajem te dekade mora preći iz prostorija Kina „Odred“ u loše riješen teatarski prostor Doma kulture. Od tada do danas pozorište u Visokom nikad nije imalo svoju pozornicu niti adekvatan prostor za probe. Čak, početkom sedamdesetih godina, pozorište trpi i statusne promjene – gubi samostalnost postajući jedna od sekcija KUD-a «Ognjen Prica».

Uprkos tome, zahvaljujući svojoj tradiciji, dubokoj ukorijenjenosti u kulturno biće grada te entuzijazmu i talentu njegovih nosilaca i članova, pozorište uspijeva održati kontinuitet jednog od najpriznatijih u BiH.

Iako je, kako je vrijeme teklo, imalo sve teže uvjete za rad, pozorište od početka osamdesetih do početka devedesetih godina bilježi svoj zlatni period. Rediteljski predvođeno Gordanom Muzaferijom visočko pozorište – koje od 1985. godine nosi naziv Teatar «Total» i postaje ponovo samostalno – u pomenutom desetljeću žanje uspjeh za uspjehom, tako da postaje najnagrađivanije, a njegovi članovi: autori režije, scenografije, kostimografije i glumci, najnagrađivaniji autori-amateri u dotadašnjoj historiji festivala amaterskih pozorišta BiH. Također, «Total» je bio i jedno od najviđenijih amaterskih pozorišta na raznim festivalima i smotrama bivše Jugoslavije. Za pamćenje su rediteljske postavke koje je Gordana Muzaferija ostvarila u autorskim predstavama: „Jama ili mrak na svijetlim stazama“ po I.G.Kovačiću, „Hamlet u totalu“ po Shakespeareu i „Fema u totalu“ po J.S.Popoviću.

Za vrijeme agresije na BiH svi članovi Teatra «Total» su u Visokom i daju svoj doprinos odbrani, prije svega na radnim i vojnim zadacima, a uz to i na kulturnom planu. Pored raznih kulturnih priredbi «Total» realizuje dva značajna teatarska projekta ponikla iz bogate kulturne i historijske baštine bošnjačkog naroda: predstave «Hasanaginica» Alije Isakovića i «Husein-kapetan beg Gradaščević» Fuada Tabaka a obje u režiji Gordane Muzaferije.

Sa ove dvije predstave «Total» je imao 40 nastupa u gradovima srednje Bosne i Tuzlanskog bazena, a «Hasanaginica» je imala i dva nastupa u Istanbulu (Dani bosanske kulture) te pet nastupa u gradovima Njemačke (na poziv društava bosanskohercegovačkih iseljenika). Posebno priznanje objema predstavama su nastupi na bajramskim svečanostima u Sarajevu: «Hasanaginica» marta 1995. u Narodnom pozorištu a «Gradaščević» februara 1996. u BKC-u kada je obje predstave snimila TV BiH, a «Hasanaginicu» i direktno prenosila. Predstave su ukupno osam puta prikazane na zemaljskoj i satelitskoj mreži državne televizije.

U jesen 1996. godine «Total» ide ususret novom izazovu – snimaju tv-film «Bajram» prema priči Edhema Mulabdića a po scenariju i u režiji Jesenka Muzaferije. Film se smatra prvim poslijeratnim bosanskohercegovačkim igranim tv-filmom, a dosad je više puta prikazan na NTV Hayat i TV Visoko.

 

U nedostatku uvjeta za rad Teatar «Total» narednih pet godina zamrzava svoj rad, ali, ljubav prema teatru okuplja stare i nove entuzijaste 2001. godine i rade predstavu «1001 bošnjački dan» prema tekstu i u režiji Jesenka Muzaferije, kojom su 2002. godine obilježili 50-godišnjicu pozorišta u Visokom. Nakon toga uslijedila je trogodišnja stanka, opet zbog loših uvjeta rada, ali i opet novo buđenje i novi dokaz „Totalovog“ kvaliteta. Naime, 2005. godine, radi učešća na manifestaciji „Dani Zaima Muzaferije“ „Total“ postavlja na scenu Ionescov tekst „Kralj umire“ u režiji Jesenka Muzaferije i sa tom predstavom, 2006.godine, na prvom obnovljenom Festivalu dramskih amatera BiH u Bugojnu bivaju apsolutni pobjednici, osvojivši glavne nagrade: za najbolju predstavu (i stručni žiri i žiri publike), režiju, glavnu mušku i sporednu žensku ulogu, a zatim na Festivalu festivala (regije) u Trebinju osvajaju dvije pojedinačno najvažnije nagrade: za režiju i glavnu mušku ulogu.

Nakon ovih uspjeha, u ljeto 2006. godine, Teatar „Total“, odlukom općinskih vlasti, dobija djelimično riješen radni prostor u Gradskom kinu a time i novu motivaciju za dalji rad, pa od tada kontinuirano rade pripremivši šest premijera i odigravši blizu 50 repriza.

Pored redovnog učešća na državnom festivalu FEDRA u Bugojnu, čestvovali su, kao predstavnici Bosne i Hercegovine, tri puta na Festivalu festivala u Trebinju (2006, 2007, 2009), a dva puta (2007, 2009) na Međunarodnom festivalu „Jadran“ u Kastvu (Hrvatska), te na ad hoc festivalima u Tuzli i Srebreniku.

Od sezone 2008/2009. „Total“ je oformio i Omladinsku scenu koja je 2009. godine imala uspješne nastupe na festivalima za mlade u Konjicu i Goraždu. Teatar Total sa svojim predstavama tradicionalni je sudionik Manifestacije “Dani Zaima Muzaferije”.

 

Autor: Refija Gagula

Naslovna fotografija: Diletantska sekcija Muslimanske čitaonice-Gajreta Visoko 1922. godine